KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 11. rujna 2025.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Inflacija je trenutačno na razinama oko našeg srednjoročnog cilja od 2 % i naša ocjena inflacijskih izgleda uglavnom je nepromijenjena.

Nove makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a sadržavaju sličnu sliku inflacije kao projekcije u lipnju. Stručnjaci predviđaju da će ukupna inflacija prosječno iznositi 2,1 % u 2025., 1,7 % u 2026. i 1,9 % u 2027. U vezi s inflacijom bez energije i hrane očekuju prosječnu stopu od 2,4 % u 2025., 1,9 % u 2026. i 1,8 % u 2027. Predviđa se da će stopa gospodarskog rasta u 2025. iznositi 1,2 %, što je revizija naviše u odnosu na stopu od 0,9 % koja je predviđena u lipnju. Projekcija rasta za 2026. sada je neznatno niža i iznosi 1,0 % a projekcija za 2027. ostala je nepromijenjena i iznosi 1,3 %.

Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Gospodarski rast u prvoj je polovici godine kumulativno iznosio 0,7 % zbog otpornosti domaće potražnje. Kada se promatraju tromjesečna kretanja, rast je bio snažniji u prvom, a slabiji u drugom tromjesečju, djelomično zbog ubrzanja međunarodne trgovinske aktivnosti u očekivanju povećanja carina i preokreta tog trenda koji je potom uslijedio.

Anketni pokazatelji upućuju na zaključak da su sektor prerađivačke industrije i uslužni sektor nastavili rasti te stoga i na određeni pozitivni temeljni zamah. Premda potražnja za radnom snagom slabi, tržište rada i nadalje je izvor snage a stopa nezaposlenosti u srpnju je iznosila 6,2 %. To bi s vremenom trebalo potaknuti osobnu potrošnju, osobito budu li građani, kao što se predviđa u projekcijama stručnjaka ESB‑a, odvajali manji dio dohotka za štednju. Naša prethodna smanjivanja kamatnih stopa, koja se prenose na uvjete financiranja, trebala bi povoljno utjecati na osobnu potrošnju i ulaganje. Ulaganje bi trebali poduprijeti i znatni državni rashodi za infrastrukturu i obranu.

Očekuje se da će više carine, jači euro i snažnija konkurencija na globalnoj razini usporiti rast u preostalom dijelu godine. No učinak tih nepovoljnih čimbenika na rast sljedeće bi godine trebao oslabjeti. Premda su trgovinski sporazumi u posljednje vrijeme donekle pridonijeli smanjenju neizvjesnosti, ukupni učinak promjena u globalnom okružju ekonomskih politika pokazat će se tek tijekom vremena.

Upravno vijeće smatra ključnim žurno jačati gospodarstvo europodručja i samo europodručje u trenutačnom geopolitičkom okružju. Fiskalne i strukturne politike trebale bi povećati produktivnost, konkurentnost i otpornost gospodarstva. Godinu dana od objave izvješća Marija Draghija o budućnosti europske konkurentnosti i dalje je potrebno postupati prema njegovim preporukama poduzimanjem daljnjih konkretnih koraka te ubrzati provedbu u skladu s planom djelovanja Europske komisije. Vladama bi prioritet trebali biti strukturne reforme i strateško ulaganje kojima se potiče rast uz istodobno očuvanje održivosti javnih financija. Ključno je dovršiti uniju za štednju i ulaganja i bankovnu uniju u skladu s ambicioznim vremenskim rasporedom te brzo uspostaviti zakonodavni okvir za moguće uvođenje digitalnog eura.

Inflacija

Godišnja inflacija i nadalje je blizu našem cilju: neznatno se povećala s 2,0 % u srpnju na 2,1 % u kolovozu. Inflacija cijena energije iznosila je –1,9 %, u odnosu na –2,4 % u srpnju, a inflacija cijena hrane smanjila se s 3,3 %, na 3,2 %. Inflacija bez energije i hrane ostala je nepromijenjena i iznosila je 2,3 %. Inflacija cijena usluga blago se smanjila s 3,2 % u srpnju na 3,1 % u kolovozu a inflacija cijena dobara ostala je nepromijenjena i iznosila je 0,8 %.

Pokazatelji temeljne inflacije i nadalje su u skladu s našim srednjoročnim ciljem od 2 %. Godišnja stopa rasta naknade po zaposlenom iznosila je 3,9 % u drugom tromjesečju, što je smanjenje u odnosu na 4,0 % u prethodnom tromjesečju i 4,8 % u drugom tromjesečju prošle godine. Prospektivni pokazatelji, uključujući ESB‑ov alat za praćenje plaća i ankete o očekivanjima povezanima s plaćama, upućuju na daljnje smanjivanje rasta plaća. Zahvaljujući tome, kao i rastu produktivnosti, domaći cjenovni pritisci ostat će ograničeni bez obzira na oporavak dobiti sa sadašnjih niskih razina.

Prema projekcijama stručnjaka ESB‑a inflacija cijena hrane smanjit će se s 2,9 % u 2025. na 2,3 % u 2026. i 2027. Inflacija cijena energije i nadalje će biti volatilna, ali će porasti tijekom projekcijskog razdoblja, među ostalim kao posljedica uvođenja sustava EU‑a za trgovanje emisijama (ETS2) u 2027. Očekuje se da će se inflacija bez energije i hrane smanjiti s 2,4 % u 2025. na 1,9 % u 2026. i 1,8 % u 2027. zbog jačeg eura i smanjenja pritisaka troškova rada.

Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja i dalje je na razinama od oko 2 %, što podupire stabilizaciju inflacije na razinama oko našeg cilja.

Procjena rizika

Rizici za gospodarski rast postali su uravnoteženiji. Premda su trgovinski sporazumi u posljednje vrijeme pridonijeli smanjenju neizvjesnosti, ponovno pogoršanje trgovinskih odnosa moglo bi dodatno nepovoljno utjecati na izvoz te smanjiti ulaganje i potrošnju. Pogoršanje raspoloženja na financijskim tržištima moglo bi dovesti do pooštravanja uvjeta financiranja, veće nesklonosti riziku i slabijeg rasta. Geopolitičke napetosti, kao što su neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i tragični sukob na Bliskom istoku, i dalje su važan izvor neizvjesnosti. Nasuprot tomu, neočekivano visoki rashodi za obranu i infrastrukturu te reforme kojima bi se poticala produktivnost pridonijeli bi rastu. Poboljšanje poslovnog pouzdanja moglo bi potaknuti privatno ulaganje. Raspoloženje bi se moglo popraviti a aktivnost potaknuti kada bi se geopolitičke napetosti smanjile ili se preostali trgovinski sporovi razriješili brže nego što se očekuje.

Inflacijski izgledi i nadalje su neizvjesniji nego inače jer su globalne trgovinske politike još volatilne. Jači euro mogao bi prouzročiti veće smanjenje inflacije od očekivanoga. Osim toga, inflacija bi mogla biti niža i ako više carine dovedu do smanjenja potražnje za izvozom europodručja i potaknu države s viškom kapaciteta da nastave povećavati izvoz u europodručje. Trgovinske napetosti mogle bi prouzročiti veću volatilnost i nesklonost riziku na financijskim tržištima, što bi nepovoljno utjecalo na domaću potražnju te bi tako također pridonijelo smanjenju inflacije. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti viša pridonese li rascjepkanost globalnih opskrbnih lanaca rastu uvoznih cijena i povećanju ograničenja kapaciteta domaćeg gospodarstva. Rastu inflacije u srednjoročnom razdoblju moglo bi pridonijeti i povećanje rashoda za obranu i infrastrukturu. Cijene hrane mogle bi biti više od očekivanih zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i, općenito govoreći, razvoja klimatske krize.

Financijski i monetarni uvjeti

Od našeg posljednjeg sastanka tržišne kamatne stope povećale su se a dugoročnije stope ostale su uglavnom nepromijenjene. Međutim, troškovi zaduživanja poduzeća u srpnju su se nastavili smanjivati zbog naših prethodnih smanjivanja kamatnih stopa. Prosječna kamatna stopa na nove kredite poduzećima smanjila se s 3,6 % u lipnju na 3,5 % u srpnju. Trošak tržišnog dužničkog financiranja poduzeća ostao je nepromijenjen i iznosio je 3,5 %. Krediti poduzećima porasli su za 2,8 %, malo jače nego u lipnju, a stopa rasta izdavanja korporativnih obveznica povećala se s 3,4 % na 4,1 %. Prosječna kamatna stopa na nove hipotekarne kredite u srpnju je ponovno bila nepromijenjena i iznosila je 3,3 % a stopa rasta hipotekarnog kreditiranja povećala se s 2,2 % na 2,4 %.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija stabilizirala, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.